{"id":410,"date":"2025-02-28T23:46:01","date_gmt":"2025-02-28T23:46:01","guid":{"rendered":"https:\/\/zupemljet.com\/?page_id=410"},"modified":"2025-03-23T18:26:12","modified_gmt":"2025-03-23T17:26:12","slug":"zupa-sveti-vlaho-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/zupa-sveti-vlaho-2\/","title":{"rendered":"\u017dupa Sveti Vlaho"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Povijest \u017eupe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupa kao organizirana zajednica vjernika u sredi\u0161njem dijelu otoka Mljeta postoji od dolaska benediktinaca s Lokruma u Babino Polje. Sredi\u0161te je te zajednice crkva sv. Pankracija. Benediktinci tu zapo\u010dinju gradnju samostana uz crkvu sv. Andrije, koji ostaje nedovr\u0161en, jer ve\u0107 1220. Lokrumski samostan gubi crkvu sv. Pankracija, koja sa svim dobrima prelazi u posjed benediktinaca sv. Marije Mljetske.<\/p>\n\n\n\n

Iza kako se vlast Dubrova\u010dke Republike u\u010dvrstila, sve se vi\u0161e i na Mljetu spominje i po\u010dinje slaviti dr\u017eavni patron, sv. Vlaho, te se njemu u \u010dast 1420. gradi nova crkva, koja postaje \u017eupnom crkvom, a sv. Vlaho postaje patron \u017eupe.<\/p>\n\n\n\n

U Babino Polje dolaze i dominikanci, te u blizini crkve sv. Pankracija 1624. grade svoj samostan, kasnije nazvan \u201cfratarska ku\u0107a\u201d, od kojeg danas str\u0161i dio zidova. Od samog po\u010detka naseljavanja Hrvata na Mljet Babino Polje postaje sredi\u0161njim i najva\u017enijim oto\u010dnim mjestom. Tu je otok naj\u0161iri te ima najvi\u0161e plodnih polja, udolina i pa\u0161njaka, stoga je i najve\u0107a \u017eupa na otoku, a \u010dine je naselja: Sobra, Babino Polje, Blato, Kozarica i Ropa.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 20. st. u \u017eupi je oko 1000 du\u0161a. Po popisu 1971. nalazimo u \u017eupi 850 stanovnika u 267 doma\u0107instava, a 2001. ima samo 141 obitelj sa 544 \u010dlana. Stanovni\u0161tvo je po kr\u0161tenju u cijelosti katoli\u010dke vjere, unato\u010d sustavnom progonu sve\u0107enika od 1923. i konformisti\u010dkim prijelazima na pravoslavlje iza 1927. g.<\/p>\n\n\n\n

Dolaskom komunisti\u010dke vlasti \u017eupa je ostala bez sve\u0107enika, kao i cijeli otok. Za dvadesetak godina sve\u0107enik je mogao do\u0107i samo kri\u0161om. Ipak su mnogi, riskiraju\u0107i i \u017eivot, dolazili za ve\u0107e blagdane dijele\u0107i utjehu prepla\u0161enom puku.<\/p>\n\n\n\n

U \u017eupi nalazimo ukupno pet grobi\u0161ta; dva su u Babinom Polju (uz crkvu sv. Vlaha, staro groblje, te novije na zapadnoj strani naselja, zvano \u02ddMirogoj\u02dd), te po jedno u naseljima Blato, Ropa i Kozarica.<\/p>\n\n\n\n

\u0160kola je u Babinom Polju otvorena 1867. g. Od 1955\/56. radi kao osmogodi\u0161nja. Danas je to centralna pu\u010dka \u0161kola za cijeli otok. U Blatu je djelovala \u0161kola od 1924. do 1983. g.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva se nalazi u sredini naselja, a posve\u0107ena je sv. Pavlu.<\/p>\n\n\n\n

Prvo pak \u017eupno sredi\u0161te ve\u0107 od 11. st. bila je crkva sv. Pankracija. Nakon skoro tri stolje\u0107a, ova je crkva postala tro\u0161na. Mljet je u sastavu Dubrova\u010dke Republike, te se u blizini crkve sv. Pankracija gradi crkva dr\u017eavnog za\u0161titnika, sv. Vlaha, koja postaje \u017eupnom crkvom 1424. g.<\/p>\n\n\n\n

U drugoj polovici 19. st. sagra\u0111ena je nova \u017eupna ku\u0107a posred sela, te se uz nju gradi i nova crkva sv. Stjepana, koja postaje \u017eupnom 1935. g.<\/p>\n\n\n\n

Komunisti su dolaskom na vlast zaposjeli \u017eupnu ku\u0107u, a sve\u0107enici su, dolaze\u0107i uza sve prijetnje na Mljet, morali koristiti crkvu za stan, pa \u010dak i za skladi\u0161te. Na\u017ealost 1963. do\u0161lo je do po\u017eara u crkvi zbog koncentracije hlapljenog benzina i crkva je izgorjela. Potporom me\u0111unarodnog Caritasa, crkva je 1965. preure\u0111ena i tada posve\u0107ena sv. Pavlu. Pored crkve sagra\u0111en je 1968. zvonik s dva manja zvona (84 i 57 kg).<\/p>\n\n\n\n

No, krovna konstrukcija betonske harmonike, koju je crkva dobila u obnovi 1965., nije odgovarala ovom podneblju. Postavljen je stoga 1994. klasi\u010dni krov iznad postoje\u0107eg, te crkva ponovno iznutra ure\u0111ena.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ostale crkve i kapele u \u017eupi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Sv. Vlaho<\/strong> potje\u010de iz 1420. g. U lo\u0161em je stanju, a koristi se prilikom sprovoda, na blagdan za\u0161titnika i na Gospu od Ru\u017earija.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

      \n
    • Mala Gospa<\/strong> je 1667. sagra\u0111ena darom don Vicka \u010cumbeli\u0107a, a obnovljena 1993. g.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      <\/p>\n\n\n\n

        \n
      • Sveti Spas<\/strong> potje\u010de s po\u010detka 15. st. Obnavljana je 1925. i 2000. g.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
        \n
        \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

        <\/p>\n\n\n\n

          \n
        • Sv. Ivan Krstitelj<\/strong> datira s po\u010detka 15. st. Obnavljana je 1925. i 2000. g.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
          \n
          \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

          <\/p>\n\n\n\n

            \n
          • Sveta Obitelj (Sv. Josip)<\/strong> je s kraja 19. st.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

            <\/p>\n\n\n\n

              \n
            • Sv. Petar<\/strong> u Blatu potje\u010de iz 14. st. Crkva je preure\u0111ena u 19. st.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

              <\/p>\n\n\n

              \n
              \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

              <\/p>\n\n\n\n

                \n
              • Sv. Antun<\/strong> u Ropi je grobna kapela novijeg vremena.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
                \n
                \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

                <\/p>\n\n\n\n

                Crkve izvan uporabe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  \n
                • Sv. Mihovil<\/strong> u Sutmiholju je ranosrednjovjekovni sakralni lokalitet. Crkva potje\u010de iz 9\/10. st.<\/li>\n\n\n\n
                • Gospa od obrane<\/strong> je kapela koja je dislocirana\/pregra\u0111ena poradi trase novog puta.<\/li>\n\n\n\n
                • ostaci crkve sv. Andrija<\/strong>, sv. Pankracija<\/strong> i sv. \u0110ur\u0111a<\/strong>, sve iz 11. st.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                  Kontakt<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  \n
                  \n
                  \u017dupnik:<\/td>don Jure Paponja<\/td><\/tr>
                  Adresa:<\/td>Sr\u0161enovi\u0107i 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet<\/td><\/tr>
                  Telefon:<\/td>020\/ 745-200<\/td><\/tr>
                  IBAN:<\/td>HR1623900011100430051<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

                  <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  Povijest \u017eupe \u017dupa kao organizirana zajednica vjernika u sredi\u0161njem dijelu otoka Mljeta postoji od dolaska benediktinaca s Lokruma u Babino Polje. Sredi\u0161te je te zajednice crkva sv. Pankracija. Benediktinci tu zapo\u010dinju gradnju samostana uz crkvu sv. Andrije, koji ostaje nedovr\u0161en, jer ve\u0107 1220. Lokrumski samostan gubi crkvu sv. Pankracija, koja sa svim dobrima prelazi u posjed benediktinaca sv. Marije Mljetske. Iza kako se vlast Dubrova\u010dke Republike u\u010dvrstila, sve se vi\u0161e i na Mljetu spominje i po\u010dinje slaviti dr\u017eavni patron, sv. Vlaho, te se njemu u \u010dast 1420. gradi nova crkva, koja postaje \u017eupnom crkvom, a sv. Vlaho postaje patron \u017eupe. U Babino Polje dolaze i dominikanci, te u blizini crkve sv. Pankracija 1624. grade svoj samostan, kasnije nazvan \u201cfratarska ku\u0107a\u201d, od kojeg danas str\u0161i dio zidova. Od samog po\u010detka naseljavanja Hrvata na Mljet Babino Polje postaje sredi\u0161njim i najva\u017enijim oto\u010dnim mjestom. Tu je otok naj\u0161iri te ima najvi\u0161e plodnih polja, udolina i pa\u0161njaka, stoga je i najve\u0107a \u017eupa na otoku, a \u010dine je naselja: Sobra, Babino Polje, Blato, Kozarica i Ropa. Po\u010detkom 20. st. u \u017eupi je oko 1000 du\u0161a. Po popisu 1971. nalazimo u \u017eupi 850 stanovnika u 267 doma\u0107instava, a 2001. ima samo 141 obitelj sa 544 \u010dlana. Stanovni\u0161tvo je po kr\u0161tenju u cijelosti katoli\u010dke vjere, unato\u010d sustavnom progonu sve\u0107enika od 1923. i konformisti\u010dkim prijelazima na pravoslavlje iza 1927. g. Dolaskom komunisti\u010dke vlasti \u017eupa je ostala bez sve\u0107enika, kao i cijeli otok. Za dvadesetak godina sve\u0107enik je mogao do\u0107i samo kri\u0161om. Ipak su mnogi, riskiraju\u0107i i \u017eivot, dolazili za ve\u0107e blagdane dijele\u0107i utjehu prepla\u0161enom puku. U \u017eupi nalazimo ukupno pet grobi\u0161ta; dva su u Babinom Polju (uz crkvu sv. Vlaha, staro groblje, te novije na zapadnoj strani naselja, zvano \u02ddMirogoj\u02dd), te po jedno u naseljima Blato, Ropa i Kozarica. \u0160kola je u Babinom Polju otvorena 1867. g. Od 1955\/56. radi kao osmogodi\u0161nja. Danas je to centralna pu\u010dka \u0161kola za cijeli otok. U Blatu je djelovala \u0161kola od 1924. do 1983. g. \u017dupna crkva \u017dupna crkva se nalazi u sredini naselja, a posve\u0107ena je sv. Pavlu. Prvo pak \u017eupno sredi\u0161te ve\u0107 od 11. st. bila je crkva sv. Pankracija. Nakon skoro tri stolje\u0107a, ova je crkva postala tro\u0161na. Mljet je u sastavu Dubrova\u010dke Republike, te se u blizini crkve sv. Pankracija gradi crkva dr\u017eavnog za\u0161titnika, sv. Vlaha, koja postaje \u017eupnom crkvom 1424. g. U drugoj polovici 19. st. sagra\u0111ena je nova \u017eupna ku\u0107a posred sela, te se uz nju gradi i nova crkva sv. Stjepana, koja postaje \u017eupnom 1935. g. Komunisti su dolaskom na vlast zaposjeli \u017eupnu ku\u0107u, a sve\u0107enici su, dolaze\u0107i uza sve prijetnje na Mljet, morali koristiti crkvu za stan, pa \u010dak i za skladi\u0161te. Na\u017ealost 1963. do\u0161lo je do po\u017eara u crkvi zbog koncentracije hlapljenog benzina i crkva je izgorjela. Potporom me\u0111unarodnog Caritasa, crkva je 1965. preure\u0111ena i tada posve\u0107ena sv. Pavlu. Pored crkve sagra\u0111en je 1968. zvonik s dva manja zvona (84 i 57 kg). No, krovna konstrukcija betonske harmonike, koju je crkva dobila u obnovi 1965., nije odgovarala ovom podneblju. Postavljen je stoga 1994. klasi\u010dni krov iznad postoje\u0107eg, te crkva ponovno iznutra ure\u0111ena. Ostale crkve i kapele u \u017eupi Crkve izvan uporabe Kontakt \u017dupnik: don Jure Paponja Adresa: Sr\u0161enovi\u0107i 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet Telefon: 020\/ 745-200 IBAN: HR1623900011100430051<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-410","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=410"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/410\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":615,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/410\/revisions\/615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}