{"id":411,"date":"2025-02-28T23:46:01","date_gmt":"2025-02-28T23:46:01","guid":{"rendered":"https:\/\/zupemljet.com\/?page_id=411"},"modified":"2025-04-14T20:33:00","modified_gmt":"2025-04-14T19:33:00","slug":"zupa-sveti-antun-opat","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/zupa-sveti-antun-opat\/","title":{"rendered":"\u017dupa Sveti Antun opat"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Povijest \u017eupe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupa sv. Antuna, pustinjaka u Maranovi\u0107ima potje\u010de od stare crkvene zajednice u anti\u010dkoj \u017dari koja se okupljala oko crkve mu\u010denika Nereja i Achileja. Ta zajednica vjernika kontinuirano \u017eivi na isto\u010dnom dijelu otoka Mljeta do danas. Iz anti\u010dke \u017dare sredi\u0161te zajednice je bilo pre\u0161lo na Vrhmlje\u0107a, potom u Okuklju, onda u Korita, dok je od 1769. \u017eupna crkva u Maranovi\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

\u017dupa Maranovi\u0107i (od 1850. do 1951. kapelanija) ima dvije filijale: Korita i Pro\u017eura. Svako selo ima svoje crkve i groblje. Zadnjih desetlje\u0107a nastala su (o\u017eivjela) i tri nova naselja uz more: Pro\u017eurski Porat, Okuklja i Saplunara.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 20. st. \u017eupa je u 96 obitelji imala blizu 800 du\u0161a: Pro\u017eura 260, Maranovi\u0107i 350 i Korita 180. Maranovi\u0107i su bili drugo selo na otoku po broju du\u0161a i po broju ku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Po popisu 1971. u \u017eupi je bilo 127 doma\u0107instava i 454 stanovnika, a 2001. samo 66 obitelji sa 250 du\u0161a. Stanovni\u0161tvo je u cijelosti katoli\u010dke vjere, makar je u vrijeme kraljevine Jugoslavije bilo \u201cpoliti\u010dkih\u201d prijelaza na pravoslavlje, koje je promjenom re\u017eima nestalo.<\/p>\n\n\n\n

\u0160kola je u Maranovi\u0107ima zapo\u010dela radom 1895. g. U prve \u010detiri godine nastava se odr\u017eava u \u017eupnoj ku\u0107i, a potom je otvorena seoska \u0161kola. Tijekom 20. st. radile su i podru\u010dne \u0161kole u Pro\u017euri i Koritima, a od 1983. zbog malog broja polaznika, sva djeca poha\u0111aju centralnu \u0161kolu u Babinom Polju.<\/p>\n\n\n\n

Svakodnevna brodska veza s Dubrovnikom i Stonom ide iz Zaglavca\/Sobre.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva sv. Antuna opata ili pustinjaka sagra\u0111ena je oko 1870. na mjestu manje i ru\u0161evne crkve istog titulara. Stara crkva sv. Antuna iz 15\/16. st. bila je razorena od gusara 1725. g. No ista je obnovljena 1769. kad je postala \u017eupnom crkvom. Dana\u0161nja je crkva gra\u0111ena 1860.-1872., a posve\u0107ena je 1888. g. Nakon manjih obnova, promjene krova 1977., te ure\u0111enja interijera 1990., crkva je u dobrom stanju.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Crtice iz povijesti \u017eupe Maranovi\u0107i<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 tijekom 1. st. na isto\u010dnom dijelu otoka Mljeta, u \u017dari, postoji rimska kolonija. Na podru\u010dju \u201cMiri\u201d i \u201cCrkvine\u201d Neretljani su zatekli starokr\u0161\u0107ansku baziliku iz 5. st., vjerojatno posve\u0107enu sv. Pavlu. Ta je crkva u me\u0111uvremenu sru\u0161ena, a novoprido\u0161lice podi\u017eu crkvu svetih Nereja i Achileja unutar biv\u0161e sru\u0161ene crkve, i od materijala koji se tu na\u0161ao.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u017dara je tijekom 14. st. sasvim opustjeti zbog upada s mora i plja\u010dki, a stanovnici se iz \u017dare raseljavaju na podru\u010dja Vrhmlje\u0107a. U 15. st. crkveno sredi\u0161te za nova naselja i sve \u017darane je crkva sv. Marije na Brdu. Ova je crkva gra\u0111ena u 14. st., a prvi put se spominje 1419. g.<\/p>\n\n\n\n

Potkraj 16. st. opustjet \u0107e sva naselja Vrhmlje\u0107a zbog brdovitosti i \u0161krtosti tla, a ponajvi\u0161e zbog opake bolesti kuge. Dio \u017eitelja naseljava luku Okuklju, dio ide u Korita, a bratstvo Marina Pribojevi\u0107a stvara naselje na ju\u017enim obroncima Glogovca, s pogledom na otvoreno more, nazvano Maranovi\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Ulaskom Mljeta u sastav Republike, dubrova\u010dke ratne galije osiguravaju otoku relativan mir u priobalju od upada gusara. Ujedno se osje\u0107a potreba za nekom sigurnom lukom, iz koje bi bilo mogu\u0107 ukrcaj drva i vina. Stoga se u Okuklji formira lu\u010dko i ribarsko mjesto, a naselje raste. Od 1526. gradi se ve\u0107 i crkva sv. Nikole, uz koju se nastanjuje \u017eupnik. Okuklja postaje \u017eupno sredi\u0161te za isto\u010dna naselja otoka.<\/p>\n\n\n\n

Vjernici sela Maranovi\u0107i sve do 18. st. odr\u017eavaju crkvu sv. Marije od Brda (na Glogovcu) i slave festu Male Gospe.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom 17. st., a osobito poslije Kandijskih ratova, gusari ponovno haraju Kanalom. Zbog u\u010destalih gusarskih upada i plja\u010dkanja sela su osiroma\u0161ena, a napose Okuklja, iz koje je ve\u0107ina \u017eitelja iselila. Kad su, nakon brojnih plja\u010dki po Okuklji, gusari iz Perasta i Novog 1693. zapalili crkvu i \u017eupnu ku\u0107u, \u017eupnik se (Kolendi\u0107) sklanja u Korita, a \u017eupnom crkvom postaje crkva sv. Vida. No, selo Korita nije u sredini podru\u010dja ove \u017eupne zajednice, te se tra\u017eilo povoljnije rje\u0161enje \u017eupnog sredi\u0161ta. Kad se odlu\u010dilo da sredi\u0161te \u017eupe bude u Maranovi\u0107ima, Ali-Hod\u017eini su gusari 1725. opusto\u0161ili naselje u Maranovi\u0107ima, uni\u0161tili crkvicu sv. Antuna i odveli u ropstvo 11 mje\u0161tana. No, Marani su ponovno obnovili crkvu sv. Antuna pustinjaka i \u017eupno sjedi\u0161te prelazi 1769. iz Korita u Maranovi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Selo se u Koritima bilo lijepo razvilo, \u010dak je i urbano izgledalo, pa u njem ostaje i dalje po koji sve\u0107enik\/nadarbenik, koji se naziva \u201ccapelanus\u201d ili \u201cviceparochus\u201d. U 18. st. dubrova\u010dke klarise imaju u Koritima samostan \u201csv. Marko\u201d.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva sv. Antuna opata ili pustinjaka sagra\u0111ena je oko 1870. na mjestu manje i ru\u0161evne crkve istog titulara. Stara crkva sv. Antuna iz 15\/16. st. bila je razorena od gusara 1725. g. No ista je obnovljena 1769. kad je postala \u017eupnom crkvom. Dana\u0161nja je crkva gra\u0111ena 1860.-1872., a posve\u0107ena je 1888. g. Nakon manjih obnova, promjene krova 1977., te ure\u0111enja interijera 1990., crkva je u dobrom stanju.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Druge crkve i kapele<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Sv. Nikola<\/strong> u Okuklji gra\u0111ena je 1626.-1667. g. Gusari su crkvu zapalili 1693., ostali su dijelom zidovi. Nakon skoro tri stolje\u0107a, nastojanjem \u017eupnika i mje\u0161tana crkva je obnovljena, blagoslovljena i oltar posve\u0107en 29. srpnja 1990. g.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

      \n
    • Izbjegli puki z Lokvice u novoosnovana Korita (zapis o naselju iz 1474. godine) u sredini mjesta uz dobro utvr\u0111enu kulu gradi crkvu sv. Vida<\/strong>. Ova goti\u010dko-renesansna gra\u0111evina dovr\u0161ena je 1488. godine. U vremenu od 1694. Do 1770. godine crkva je bila \u017eupna za taj dio otoka. Tada je mjesto preraslo u bogati gradi\u0107, \u010demu su pridonjele mnogobrojne ugledne dubrova\u010dke obitelji, doseljene poslije potresa u Dubrovniku 1667. godine. Dana\u0161nji izgled crkve je promijenjen pro\u0161irenjem u 19. stolje\u0107u kada je dobila po dva lu\u010dna prozora sa strana i trostruku preslicu za zvona. Gra\u0111evina ima jednostavnu jednobrodnu formu 12×9 metara s \u010detvrtastom apsidom, baroknim trijemom na stupovima 10×10 metara i okruglim prozorom na pro\u010delju. Unutra\u0161njost je s visokim goti\u010dkim svodom, u prezbiteriju je oltarni stol ispred mramornim oltarom s retablom slike koja prikazuje Karmelsku Gospu okru\u017eenu svecima: Vlahom, Pavlom i Vidom. Na glavnom oltaru se nalazio vrijedan triptih koji je pohranjen u biskupskoj pala\u010di u Dubrovniku. Iza oltara je ophodi\u0161te. Bo\u010dni oltar ima tipi\u010dan izgled baroknih drvenih oltara za ovo podneblje. Slika na njemu prikazuje Navje\u0161tenje Marijino s Ocem, Svetim Duhom i an\u0111elom Gabrijelom uz prisutnost omiljenih svetaca sv. Petra i sv. Lovra. Oltar je iz 1667. godine, a donacija je sve\u0107enika Vicka \u0106umbeli\u0107a, biskupovog kancelara. U plo\u010dniku prostranog trijema su glomazne nadgrobne plo\u010de i grobovi uglednih Kori\u0107ana. Danas se groblje pro\u0161irilo na ve\u0107e podru\u010dje oko crkve. \u0160kropionica se nalazi na vanjskom zidu pro\u010delja, a crkva ima drveno pjevali\u0161te na svojem ulazu. Od vrijednog inventara sa\u010duvan je goti\u010dki kale\u017e, renesansni Pax i zvonce za poslugu, rad padovanske umjetni\u010dke radionice.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
      \n
      \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

      <\/p>\n\n\n\n

        \n
      • Crkva sv. Ilija<\/strong> u Koritima je izgra\u0111en ne\u0161to dalje od Gospe od Brijega, na istoj padini brda Cerovac (315m). Ispod njega u kotlini se smjestilo naselje sa svojom obrambenom kulama i ku\u0107ama slo\u017eenim u krug radi lak\u0161e obrane od mnogobrojnih plja\u010dka\u0161a koji su gospodarili Jadranom do 15. stolje\u0107a. Njena pozicija na uzvisini je slu\u017eila za kontrolu mora i nadolaska neprijateljskih la\u0111a. Crkvicu gra\u0111enu u 15. stolje\u0107u s ba\u010dvastim stropom, mje\u0161tani su obnovili i za\u0161titili od utjecaja olujnih vjetrova s morske pu\u010dine, uredili okoli\u0161 i na obnovljenoj preslici postavili zvono s likom sv. Ilije. To je mala \u010detvrtasta gra\u0111evina 2.5×4 m od tesanog kamena bez apside, \u0161to je rijetkost na mljetskim crkvama. Oltar joj je prislonjen na ravni zid njenog sveti\u0161ta i na njemu je pu\u010dka barokna slika iz 17.\/18. stolje\u0107a s prikazom Svete Obitelji i sv. Ilije u kolima koji vuku vatreni konji. Drugih ukrasa u njenoj unutra\u0161njosti nema. Uglavnom su sve umjetnine na otoku pokradene od mnogobrojnih plja\u010dka\u0161a tijekom 18. i 19. stolje\u0107a.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
        \n
        \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
          \n
        • Crkva Gospe od Brijega<\/strong> je gra\u0111ena u renesansno-baroknom stilu 14.-15. stolje\u0107e kao jednobrodna s \u010detvrtastom apsidom, prostranim trijemom, trostrukom preslicom sa dva zvona i reljefom Isusova imena (IHS) na pro\u010delju. Unutra\u0161njost ima ba\u010dvasti strop, a na glavnom oltaru baroknu palu s prikazom Uznesenja Djevice Marije. Slika dimenzija 435×830 je iz 1798. godine. Trijumfalni luk dijeli prezbiterij od la\u0111e crkve. Na njegovom vrhu je lijepa drvena Pieta. Od vrijednosti sa\u010duvan je olovni Pax, rad talijanskog majstora, s prikazom umrlog Krista okru\u017eenog svecima. Gospa od Brijega je na glasu \u010dudotvornosti, tako da su joj oto\u010dani i Kori\u0107ani poklanjali vrijedne predmete svojega zavjeta. Do po\u010detka 16. st. crkva je bila \u017eupna za ovaj dio Mljeta. Dana 29. kolovoza 1669. mjesto se uspje\u0161no obranilo od navale hajduka i plja\u010dka\u0161a iz Kotora, koji su onda hara\u010dili dubrova\u010dkim krajem, ali nije uspjelo izbje\u0107i epidemiju kuge 1770. Godine. Tada je ono bilo gotovo uni\u0161teno, a tak mali broj pre\u017eivjelih seli zapadnije ispod brda Glogova\u010dka (322m) i na padini prema moru osniva \u017eupno sredi\u0161te Maranovi\u0107e se crkvom sv. Antuna opata.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
          \n
          \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

          <\/p>\n\n\n\n

            \n
          • Presveto Trojstvo<\/strong> u Pro\u017euri je iz 15. st. Mljetski kancelar i kapelan, don Luka Kor\u010dulanin, oporu\u010dno ostavlja lokrumskim benediktincima 1477. crkvu i posjed. Tako lokrumski benediktinci, koji su izgubili crkvu sv. Pankracija u Babinom Polju, ponovno dolaze na Mljet i u pro\u017eurskom samostanu \u017eive do 1797. g. Danas postoje samo zidovi samostana, a crkva slu\u017ei selu. Posjeduje znamenito romani\u010dko Pro\u017eursko raspelo iz 12. st., koje su benediktinci donijeli s Lokruma.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
            \n
            \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

            <\/p>\n\n\n\n

              \n
            • Sv. Martin<\/strong> u Pro\u017euri je najstarija postoje\u0107a crkvica u \u017eupi. Makar se prvi put spominje 1434. gra\u0111ena je u 13\/14. st., jer nosi zna\u010dajke srednjovjekovne gradnje. U njoj je bilo sjedi\u0161te bratov\u0161tine sv. Martina, tj. stra\u017ee za obranu mjesta, pa je slu\u017eila i kao kula za izvi\u0111anje. Crkva je obnovljena. 1998. g.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
              \n
              \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

              <\/p>\n\n\n\n

                \n
              • Sv. Rok<\/strong> u Pro\u017euri je zavjetna crkva (18. st.), bez liturgijskog inventara i u slabom stanju. Slu\u017ei samo za obrede na blagdan titulara.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                <\/p>\n\n\n\n

                  \n
                • Crkva sv Pavla<\/strong> – Saplunara

                  Najnovija istra\u017eivanja arheologa dubrova\u010dkog Konzervatorskog Zavoda dovela su do saznanja da su na predjelu Saplunare ostaci dviju gra\u0111evina koje su nosile titular svetog Pavla. Prva je gra\u0111evina, jednobrodan prezbiterij s dvostrukim apsidama, nastala u 5.\/6. stolje\u0107u, dok je druga gra\u0111evina su\u017eenog gabarita, koja se nalazi unutar prve, nastala u 11.\/12. stolje\u0107u. Prema kamenoj gra\u0111i i zidanim strukturama arheolozi zaklju\u010duju kako se koristio gra\u0111evni material Villa Rusticae s lokaliteta \u201c\u017dara\u201d iz rimskog doba. Ostaci crkve svetog Pavla jasno svjedo\u010de o povezanosti otoka Mljeta sa sudbinom svetog Pavla. U Bibliji, u Djelima apostolskim poglavlje 27. i 28. Spominje se brodolom i spas svetog Pavla na otoku Meliti u Jadranskom moru. Kako je izvorno gr\u010dko ime Melita, pored Mljeta, nosio i otok Malta u Libijskom moru, lokacija brodoloma i spasa svetog Pavla pripisana je ve\u0107em i bolje poznatom otoku \u2013 Malti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n
                  \n
                  \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

                  <\/p>\n\n\n\n

                  Kontakt<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  \n
                  \n
                  \u017dupnik:<\/td>don Jure Paponja<\/td><\/tr>
                  Adresa:<\/td>Sr\u0161enovi\u0107i 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet<\/td><\/tr>
                  Telefon:<\/td>020\/ 745-200<\/td><\/tr>
                  IBAN:<\/td>HR0223900011100432049<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  Povijest \u017eupe \u017dupa sv. Antuna, pustinjaka u Maranovi\u0107ima potje\u010de od stare crkvene zajednice u anti\u010dkoj \u017dari koja se okupljala oko crkve mu\u010denika Nereja i Achileja. Ta zajednica vjernika kontinuirano \u017eivi na isto\u010dnom dijelu otoka Mljeta do danas. Iz anti\u010dke \u017dare sredi\u0161te zajednice je bilo pre\u0161lo na Vrhmlje\u0107a, potom u Okuklju, onda u Korita, dok je od 1769. \u017eupna crkva u Maranovi\u0107ima. \u017dupa Maranovi\u0107i (od 1850. do 1951. kapelanija) ima dvije filijale: Korita i Pro\u017eura. Svako selo ima svoje crkve i groblje. Zadnjih desetlje\u0107a nastala su (o\u017eivjela) i tri nova naselja uz more: Pro\u017eurski Porat, Okuklja i Saplunara. Po\u010detkom 20. st. \u017eupa je u 96 obitelji imala blizu 800 du\u0161a: Pro\u017eura 260, Maranovi\u0107i 350 i Korita 180. Maranovi\u0107i su bili drugo selo na otoku po broju du\u0161a i po broju ku\u0107a. Po popisu 1971. u \u017eupi je bilo 127 doma\u0107instava i 454 stanovnika, a 2001. samo 66 obitelji sa 250 du\u0161a. Stanovni\u0161tvo je u cijelosti katoli\u010dke vjere, makar je u vrijeme kraljevine Jugoslavije bilo \u201cpoliti\u010dkih\u201d prijelaza na pravoslavlje, koje je promjenom re\u017eima nestalo. \u0160kola je u Maranovi\u0107ima zapo\u010dela radom 1895. g. U prve \u010detiri godine nastava se odr\u017eava u \u017eupnoj ku\u0107i, a potom je otvorena seoska \u0161kola. Tijekom 20. st. radile su i podru\u010dne \u0161kole u Pro\u017euri i Koritima, a od 1983. zbog malog broja polaznika, sva djeca poha\u0111aju centralnu \u0161kolu u Babinom Polju. Svakodnevna brodska veza s Dubrovnikom i Stonom ide iz Zaglavca\/Sobre. \u017dupna crkva \u017dupna crkva sv. Antuna opata ili pustinjaka sagra\u0111ena je oko 1870. na mjestu manje i ru\u0161evne crkve istog titulara. Stara crkva sv. Antuna iz 15\/16. st. bila je razorena od gusara 1725. g. No ista je obnovljena 1769. kad je postala \u017eupnom crkvom. Dana\u0161nja je crkva gra\u0111ena 1860.-1872., a posve\u0107ena je 1888. g. Nakon manjih obnova, promjene krova 1977., te ure\u0111enja interijera 1990., crkva je u dobrom stanju. Crtice iz povijesti \u017eupe Maranovi\u0107i Ve\u0107 tijekom 1. st. na isto\u010dnom dijelu otoka Mljeta, u \u017dari, postoji rimska kolonija. Na podru\u010dju \u201cMiri\u201d i \u201cCrkvine\u201d Neretljani su zatekli starokr\u0161\u0107ansku baziliku iz 5. st., vjerojatno posve\u0107enu sv. Pavlu. Ta je crkva u me\u0111uvremenu sru\u0161ena, a novoprido\u0161lice podi\u017eu crkvu svetih Nereja i Achileja unutar biv\u0161e sru\u0161ene crkve, i od materijala koji se tu na\u0161ao. \u017dara je tijekom 14. st. sasvim opustjeti zbog upada s mora i plja\u010dki, a stanovnici se iz \u017dare raseljavaju na podru\u010dja Vrhmlje\u0107a. U 15. st. crkveno sredi\u0161te za nova naselja i sve \u017darane je crkva sv. Marije na Brdu. Ova je crkva gra\u0111ena u 14. st., a prvi put se spominje 1419. g. Potkraj 16. st. opustjet \u0107e sva naselja Vrhmlje\u0107a zbog brdovitosti i \u0161krtosti tla, a ponajvi\u0161e zbog opake bolesti kuge. Dio \u017eitelja naseljava luku Okuklju, dio ide u Korita, a bratstvo Marina Pribojevi\u0107a stvara naselje na ju\u017enim obroncima Glogovca, s pogledom na otvoreno more, nazvano Maranovi\u0107i. Ulaskom Mljeta u sastav Republike, dubrova\u010dke ratne galije osiguravaju otoku relativan mir u priobalju od upada gusara. Ujedno se osje\u0107a potreba za nekom sigurnom lukom, iz koje bi bilo mogu\u0107 ukrcaj drva i vina. Stoga se u Okuklji formira lu\u010dko i ribarsko mjesto, a naselje raste. Od 1526. gradi se ve\u0107 i crkva sv. Nikole, uz koju se nastanjuje \u017eupnik. Okuklja postaje \u017eupno sredi\u0161te za isto\u010dna naselja otoka. Vjernici sela Maranovi\u0107i sve do 18. st. odr\u017eavaju crkvu sv. Marije od Brda (na Glogovcu) i slave festu Male Gospe. Tijekom 17. st., a osobito poslije Kandijskih ratova, gusari ponovno haraju Kanalom. Zbog u\u010destalih gusarskih upada i plja\u010dkanja sela su osiroma\u0161ena, a napose Okuklja, iz koje je ve\u0107ina \u017eitelja iselila. Kad su, nakon brojnih plja\u010dki po Okuklji, gusari iz Perasta i Novog 1693. zapalili crkvu i \u017eupnu ku\u0107u, \u017eupnik se (Kolendi\u0107) sklanja u Korita, a \u017eupnom crkvom postaje crkva sv. Vida. No, selo Korita nije u sredini podru\u010dja ove \u017eupne zajednice, te se tra\u017eilo povoljnije rje\u0161enje \u017eupnog sredi\u0161ta. Kad se odlu\u010dilo da sredi\u0161te \u017eupe bude u Maranovi\u0107ima, Ali-Hod\u017eini su gusari 1725. opusto\u0161ili naselje u Maranovi\u0107ima, uni\u0161tili crkvicu sv. Antuna i odveli u ropstvo 11 mje\u0161tana. No, Marani su ponovno obnovili crkvu sv. Antuna pustinjaka i \u017eupno sjedi\u0161te prelazi 1769. iz Korita u Maranovi\u0107e. Selo se u Koritima bilo lijepo razvilo, \u010dak je i urbano izgledalo, pa u njem ostaje i dalje po koji sve\u0107enik\/nadarbenik, koji se naziva \u201ccapelanus\u201d ili \u201cviceparochus\u201d. U 18. st. dubrova\u010dke klarise imaju u Koritima samostan \u201csv. Marko\u201d. \u017dupna crkva \u017dupna crkva sv. Antuna opata ili pustinjaka sagra\u0111ena je oko 1870. na mjestu manje i ru\u0161evne crkve istog titulara. Stara crkva sv. Antuna iz 15\/16. st. bila je razorena od gusara 1725. g. No ista je obnovljena 1769. kad je postala \u017eupnom crkvom. Dana\u0161nja je crkva gra\u0111ena 1860.-1872., a posve\u0107ena je 1888. g. Nakon manjih obnova, promjene krova 1977., te ure\u0111enja interijera 1990., crkva je u dobrom stanju. Druge crkve i kapele Kontakt \u017dupnik: don Jure Paponja Adresa: Sr\u0161enovi\u0107i 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet Telefon: 020\/ 745-200 IBAN: HR0223900011100432049<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-411","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=411"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":657,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/411\/revisions\/657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}