{"id":412,"date":"2025-02-28T23:46:01","date_gmt":"2025-02-28T23:46:01","guid":{"rendered":"https:\/\/zupemljet.com\/?page_id=412"},"modified":"2025-03-23T18:29:14","modified_gmt":"2025-03-23T17:29:14","slug":"zupa-velike-gospe","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/zupa-velike-gospe\/","title":{"rendered":"\u017dupa Velike Gospe"},"content":{"rendered":"
\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Povijest \u017eupe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupa Velike Gospe u Gove\u0111arima nastaje 1897. g. Ve\u0107 od 1873. spominje se kapelan u sv. Mariji na Oto\u010di\u0107u, koji vr\u0161i du\u0161obri\u017eni\u010dku slu\u017ebu za naselje Gove\u0111ari. Biskup Mar\u010deli\u0107 1897. formalno ustanovljuje u Gove\u0111arima kapelaniju (ekspozituru) s pripadaju\u0107im selima: Pola\u010de, Soline, Pomena i Gove\u0111ari, koja je tada imala 230 du\u0161a. Kapelanija 12. studenog 1951. postaje neovisnom \u017eupom.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Crtica iz povijesti \u017eupe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knez Ra\u0161ke i pokorene Duklje, imenom De\u0161a, polovicom 12. st. osvaja oblast Zahumlja, te 1151. daruje otok Mljet \u02ddsivim\u02dd benediktincima iz Pulsana. Tri redovnika iz Pulsana dolaze na Mljet i nastanjuju se u Sutmiholjskom polju. Na\u0161av\u0161i teren za gradnju samostana na oto\u010di\u0107u Velikog jezera, na nenaseljenoj zapadnoj strani otoka, zapo\u010dinju 1177. graditi crkvu i samostan, koji s vremenom postaje i obrambena tvr\u0111ava. Monasi postaju gospodari otoka te uvode feudalnu upravu. Na svom posjedu vr\u0161e i crkvenu i civilnu i sudsku vlast. Imaju svoje te\u017eake i pastire, na Solinskim vratima imaju mlin na morske struje i solane, posjeduju sav potrebni pribor za ribarenje, uzgajaju lozu, pamuk, \u010dak i ri\u017eu u Pomjenti, koriste izvore voda, \u010dine tkaninu i pergamene, ali ne dopu\u0161taju naseljavanje na svojim dobrima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

U samostanu su uglavnom sinovi dubrova\u010dkih plemi\u0107a. Vrata samostana nisu bila otvorena pu\u010danima, te je vazda mali broj monaha. Da bi opstojali kao samostan, od po\u010detka 16. st. na Mljetu je stvorena prva kongregacija benediktinskih samostana, koju \u010dine jo\u0161 samostani: sv. Mihovil na \u0160ipanu, sv. Andrija na istoimenom oto\u010di\u0107u i samostan sv. Jakova u Dubrovniku. Samostan je bio zna\u010dajan centar pismenosti i znanosti, a u njemu djeluju znamenite osobe kulturnog \u017eivota Dubrovnika.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Potkraj 18. st., od nastambi pastira i te\u017eaka koje su monasi stalno imali u slu\u017ebi, izrasta naselje Gove\u0111ari. Naseljuju se ribari iz Babina Polja u Pola\u010de, Soline i Pomenu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Napoleonovom okupacijom samostan je raspu\u0161ten. Monasi su 1808. primili odre\u0111enu mirovinu iz dr\u017eavnog dobra, a samostanska dobra dijelom pripado\u0161e op\u0107ini, a dijelom novoustanovljenom liceju u Dubrovniku (pijaristima). Pijaristi ostaju u samostanu do 1854. g. Njih naslje\u0111uju isusovci i ostaju na otoku 14 godina. Kad su pak i isusovci napustili otok, samostan sa svim posjedima postaje dr\u017eavno dobro. Kad je vlasni\u0161tvo nad samostanom od Austrije pre\u0161lo na kraljevinu Jugoslaviju, dinastija Kara\u0111or\u0111evi\u0107a je 1923. za\u017eeljela samostan u\u010diniti svojom ljetnom rezidencijom. No, do toga nije do\u0161lo, te Dubrova\u010dki biskup uspijeva 1940. samostanske posjede povratiti u vlasni\u0161tvo Crkve. Me\u0111utim, komunisti\u010dki re\u017eim 1949. \u201cispravlja pogre\u0161ku\u201d kraljevine i sav je crkveni posjed ponovno nacionaliziran. Od 1960. posjed je u sastavu nacionalnog parka Mljet, u kojem se otvara hotel \u02ddMelita\u02dd i radi narednih trideset godina.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sv. Marija na Mljetu ponovno je vra\u0107ena Dubrova\u010dkoj biskupiji 5. srpnja 1998. g. Krajem kolovoza 2006. samostan je predan benediktincima, ali ga oni nakon godinu dana \u00abzbog manjka sila\u00bb napu\u0161taju.<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u017dupna crkva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017dupa je posve\u0107ena Velikoj Gospi, jer je crkva na oto\u010di\u0107u posve\u0107ena Gospi. Jo\u0161 se uvijek zna re\u0107i da je sv. Marija \u017eupna crkva, makar je u slu\u017ebi \u017eupne crkve ona sv. Nikole  biskupa<\/strong> u naselju Gove\u0111ari.<\/p>\n\n\n\n

Kako se na oto\u010di\u0107 sv. Marije ne mo\u017ee bez plovila, to je bila potreba sagraditi crkvu pristupa\u010dnu svim vjernicima u \u017eupi. Gradnja je zapo\u010deta blagoslovom temeljnog kamena 13. studenog 1938. g. Crkva je jednostavnog oblika, s jednim oltarom i bez sakristije, a blagoslovljena je 9. lipnja 1940. g.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Samostanska crkva Velike Gospe<\/strong> na Oto\u010di\u0107u sv. Marije potje\u010de s kraja 12. st. U po\u010detku je to jednobrodna romani\u010dka gra\u0111evina s predvorjem, trodijelnim sveti\u0161tem, polukru\u017enom apsidom i elipti\u010dnom kupolom, te zvonikom. Sa sjeverne i ju\u017ene strane pridru\u017eene su barokne kapele, te je dobila oblik kri\u017ea. Sa zapadne strane dogra\u0111en je trijem s renesansnom lo\u017eom i obrambena kula s grbom Gunduli\u0107a iz 15. st. Crkva je posve\u0107ena 1423. od nadbiskupa Antuna iz Reata, a 1772. postavljen je novi veliki oltar (barokni) koji je posvetio opat Eusebio Basegli.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Na sjevernom pobo\u010dnom oltaru stoji da je u crkvi ukopan sin Tome, kralja Bosne. Predaja ka\u017ee, da je Katarina Kotromani\u0107 i\u0161la sa sinom u Rim, jer su Bosni zaprijetili Osmanlije. Borave\u0107i neko vrijeme kod benediktinaca na Mljetu, sin joj se razbolio i umro, te je kao kraljevski sin pokopan u crkvi.<\/p>\n\n\n\n

Kad se iza 1960. ure\u0111ivao hotel u zgradi biv\u0161eg samostana na oto\u010di\u0107u, poku\u0161alo se i crkvi vratiti izvorno romani\u010dko stanje. Zidove se crkve o\u010distilo od naknadnih naslaga, a barokni je oltar uklonjen. No, vi\u0161e se od tog nije u\u010dinilo.<\/p>\n\n\n\n

Crkva nema potrebna ruha, knjiga, ni posu\u0111a, a u funkciji je na blagdan Velike Gospe, te prigodice u sezoni.<\/p>\n\n\n\n

Druge crkve na podru\u010dju \u017eupe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Crkva svetog Nikole <\/strong>\u2013 Gove\u0111ari<\/p>\n\n\n\n

Crkva svetog Nikole gra\u0111ena je 1937. Godine. To je jednobrodna \u010detvrtasta gra\u0111evina od tesanog kamena 15×7 m, bez apside. Pro\u010delje s dvostrukom preslicom I jednim zvonom ima iznad dovratka dva lu\u010dna prozora. Bo\u010dni zidovi su s tri takva otvora. Ulazi se ispod drvenog pjevali\u0161ta u prostor s dva reda klupa. Prezbiterij s oltaranim stolom i mramornim oltarom je povi\u0161en. Na stolu j e antipendij s lijepim narodnim vewzom u \u010dast sv. Nikole, iznad oltara je jednostavno raspelo i na zidu slika titularnog sveca koji u maniri dubrova\u010dke umjetnosti dr\u017ei u ruci ovu crkvicu i blagoslivlje, a nalazi se u pejza\u017eu Velikog jezera. Slika je dar ribarske zadruge Gove\u0111ara. Desno u kutu je drvena tabernakula, pu\u010dki rad iznad koje su jednostavne slike svetaca. Na lijevom bo\u010dnom zidu u staklenom ormari\u0107u je \u017eupska zastava koja prikazuje za\u0161titnicu sv. Mariju s Djetetom Isusom u \u010dasu Uznesenja. Na desnom bo\u010dnom zidu je stariji oltar sa slikom ro\u0111enja Isusa.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kontakt<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\u017dupnik:<\/td>don Jure Paponja<\/td><\/tr>
Adresa:<\/td>Sr\u0161enovi\u0107i 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet<\/td><\/tr>
Telefon:<\/td>020\/ 745-200<\/td><\/tr>
IBAN:<\/td>HR1623900011100430051<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest \u017eupe \u017dupa Velike Gospe u Gove\u0111arima nastaje 1897. g. Ve\u0107 od 1873. spominje se kapelan u sv. Mariji na Oto\u010di\u0107u, koji vr\u0161i du\u0161obri\u017eni\u010dku slu\u017ebu za naselje Gove\u0111ari. Biskup Mar\u010deli\u0107 1897. formalno ustanovljuje u Gove\u0111arima kapelaniju (ekspozituru) s pripadaju\u0107im selima: Pola\u010de, Soline, Pomena i Gove\u0111ari, koja je tada imala 230 du\u0161a. Kapelanija 12. studenog 1951. postaje neovisnom \u017eupom. Crtica iz povijesti \u017eupe Knez Ra\u0161ke i pokorene Duklje, imenom De\u0161a, polovicom 12. st. osvaja oblast Zahumlja, te 1151. daruje otok Mljet \u02ddsivim\u02dd benediktincima iz Pulsana. Tri redovnika iz Pulsana dolaze na Mljet i nastanjuju se u Sutmiholjskom polju. Na\u0161av\u0161i teren za gradnju samostana na oto\u010di\u0107u Velikog jezera, na nenaseljenoj zapadnoj strani otoka, zapo\u010dinju 1177. graditi crkvu i samostan, koji s vremenom postaje i obrambena tvr\u0111ava. Monasi postaju gospodari otoka te uvode feudalnu upravu. Na svom posjedu vr\u0161e i crkvenu i civilnu i sudsku vlast. Imaju svoje te\u017eake i pastire, na Solinskim vratima imaju mlin na morske struje i solane, posjeduju sav potrebni pribor za ribarenje, uzgajaju lozu, pamuk, \u010dak i ri\u017eu u Pomjenti, koriste izvore voda, \u010dine tkaninu i pergamene, ali ne dopu\u0161taju naseljavanje na svojim dobrima. U samostanu su uglavnom sinovi dubrova\u010dkih plemi\u0107a. Vrata samostana nisu bila otvorena pu\u010danima, te je vazda mali broj monaha. Da bi opstojali kao samostan, od po\u010detka 16. st. na Mljetu je stvorena prva kongregacija benediktinskih samostana, koju \u010dine jo\u0161 samostani: sv. Mihovil na \u0160ipanu, sv. Andrija na istoimenom oto\u010di\u0107u i samostan sv. Jakova u Dubrovniku. Samostan je bio zna\u010dajan centar pismenosti i znanosti, a u njemu djeluju znamenite osobe kulturnog \u017eivota Dubrovnika. Potkraj 18. st., od nastambi pastira i te\u017eaka koje su monasi stalno imali u slu\u017ebi, izrasta naselje Gove\u0111ari. Naseljuju se ribari iz Babina Polja u Pola\u010de, Soline i Pomenu. Napoleonovom okupacijom samostan je raspu\u0161ten. Monasi su 1808. primili odre\u0111enu mirovinu iz dr\u017eavnog dobra, a samostanska dobra dijelom pripado\u0161e op\u0107ini, a dijelom novoustanovljenom liceju u Dubrovniku (pijaristima). Pijaristi ostaju u samostanu do 1854. g. Njih naslje\u0111uju isusovci i ostaju na otoku 14 godina. Kad su pak i isusovci napustili otok, samostan sa svim posjedima postaje dr\u017eavno dobro. Kad je vlasni\u0161tvo nad samostanom od Austrije pre\u0161lo na kraljevinu Jugoslaviju, dinastija Kara\u0111or\u0111evi\u0107a je 1923. za\u017eeljela samostan u\u010diniti svojom ljetnom rezidencijom. No, do toga nije do\u0161lo, te Dubrova\u010dki biskup uspijeva 1940. samostanske posjede povratiti u vlasni\u0161tvo Crkve. Me\u0111utim, komunisti\u010dki re\u017eim 1949. \u201cispravlja pogre\u0161ku\u201d kraljevine i sav je crkveni posjed ponovno nacionaliziran. Od 1960. posjed je u sastavu nacionalnog parka Mljet, u kojem se otvara hotel \u02ddMelita\u02dd i radi narednih trideset godina. Sv. Marija na Mljetu ponovno je vra\u0107ena Dubrova\u010dkoj biskupiji 5. srpnja 1998. g. Krajem kolovoza 2006. samostan je predan benediktincima, ali ga oni nakon godinu dana \u00abzbog manjka sila\u00bb napu\u0161taju. \u017dupna crkva \u017dupa je posve\u0107ena Velikoj Gospi, jer je crkva na oto\u010di\u0107u posve\u0107ena Gospi. Jo\u0161 se uvijek zna re\u0107i da je sv. Marija \u017eupna crkva, makar je u slu\u017ebi \u017eupne crkve ona sv. Nikole  biskupa u naselju Gove\u0111ari. Kako se na oto\u010di\u0107 sv. Marije ne mo\u017ee bez plovila, to je bila potreba sagraditi crkvu pristupa\u010dnu svim vjernicima u \u017eupi. Gradnja je zapo\u010deta blagoslovom temeljnog kamena 13. studenog 1938. g. Crkva je jednostavnog oblika, s jednim oltarom i bez sakristije, a blagoslovljena je 9. lipnja 1940. g. Samostanska crkva Velike Gospe na Oto\u010di\u0107u sv. Marije potje\u010de s kraja 12. st. U po\u010detku je to jednobrodna romani\u010dka gra\u0111evina s predvorjem, trodijelnim sveti\u0161tem, polukru\u017enom apsidom i elipti\u010dnom kupolom, te zvonikom. Sa sjeverne i ju\u017ene strane pridru\u017eene su barokne kapele, te je dobila oblik kri\u017ea. Sa zapadne strane dogra\u0111en je trijem s renesansnom lo\u017eom i obrambena kula s grbom Gunduli\u0107a iz 15. st. Crkva je posve\u0107ena 1423. od nadbiskupa Antuna iz Reata, a 1772. postavljen je novi veliki oltar (barokni) koji je posvetio opat Eusebio Basegli. Na sjevernom pobo\u010dnom oltaru stoji da je u crkvi ukopan sin Tome, kralja Bosne. Predaja ka\u017ee, da je Katarina Kotromani\u0107 i\u0161la sa sinom u Rim, jer su Bosni zaprijetili Osmanlije. Borave\u0107i neko vrijeme kod benediktinaca na Mljetu, sin joj se razbolio i umro, te je kao kraljevski sin pokopan u crkvi. Kad se iza 1960. ure\u0111ivao hotel u zgradi biv\u0161eg samostana na oto\u010di\u0107u, poku\u0161alo se i crkvi vratiti izvorno romani\u010dko stanje. Zidove se crkve o\u010distilo od naknadnih naslaga, a barokni je oltar uklonjen. No, vi\u0161e se od tog nije u\u010dinilo. Crkva nema potrebna ruha, knjiga, ni posu\u0111a, a u funkciji je na blagdan Velike Gospe, te prigodice u sezoni. Druge crkve na podru\u010dju \u017eupe Crkva svetog Nikole \u2013 Gove\u0111ari Crkva svetog Nikole gra\u0111ena je 1937. Godine. To je jednobrodna \u010detvrtasta gra\u0111evina od tesanog kamena 15×7 m, bez apside. Pro\u010delje s dvostrukom preslicom I jednim zvonom ima iznad dovratka dva lu\u010dna prozora. Bo\u010dni zidovi su s tri takva otvora. Ulazi se ispod drvenog pjevali\u0161ta u prostor s dva reda klupa. Prezbiterij s oltaranim stolom i mramornim oltarom je povi\u0161en. Na stolu j e antipendij s lijepim narodnim vewzom u \u010dast sv. Nikole, iznad oltara je jednostavno raspelo i na zidu slika titularnog sveca koji u maniri dubrova\u010dke umjetnosti dr\u017ei u ruci ovu crkvicu i blagoslivlje, a nalazi se u pejza\u017eu Velikog jezera. Slika je dar ribarske zadruge Gove\u0111ara. Desno u kutu je drvena tabernakula, pu\u010dki rad iznad koje su jednostavne slike svetaca. Na lijevom bo\u010dnom zidu u staklenom ormari\u0107u je \u017eupska zastava koja prikazuje za\u0161titnicu sv. Mariju s Djetetom Isusom u \u010dasu Uznesenja. Na desnom bo\u010dnom zidu je stariji oltar sa slikom ro\u0111enja Isusa. Kontakt \u017dupnik: don Jure Paponja Adresa: Sr\u0161enovi\u0107i 50, 20225 BABINO POLJE, otok Mljet Telefon: 020\/ 745-200 IBAN: HR1623900011100430051<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-412","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=412"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":619,"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/412\/revisions\/619"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupemljet.com\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}